O zecu koji se volio smijati

Vrhunski pjesnik za djecu i začetnik moderne dječje književnosti, Grigor Vitez, napisao je nekoliko priča za djecu koje su dosad bile zapostavljene i rijetko ponovno objavljivane. Njegove tri priče: O zecu koji se volio smijati, Olovka iz sna i Priča o Suncu koju je Bodo po svoj prilici izmislio, doživjele su reizdanje u nakladi Ibis grafike. Ove su priče objavljene prvi put 1964. godine u jednoj Vitezovoj knjizi priča za djecu pod naslovom Bajka o glinenoj ptici. Zajedničko ovim trima pričama su elementi fantastičnoga – u svakoj ima ponešto čudesno, nevjerojatno i nemoguće. Prva u knjizi je naslovna priča, O zecu koji se volio smijati, a govori o zecu koji je bio drugačiji od ostalih i to mu nije nimalo smetalo. Upravo suprotno, pomoglo mu je da se spasi od lovačkog psa, a zbog svoje dosjetljivosti i iznimnosti zec je postao slavan i priznat. Druga i najduža priča zove se Olovka iz sna. Ideja te priče ista je kao i pjesmice Olovko, olovko zašilji se, koju sva djeca znaju – neka se sve obveze same od sebe izvrše! Olovka uvijek piše riječima i rukopisom onoga koji je izdao naredbu. Priča je zanimljiva i po strukturi, jer se sastoji od “iskaza” šestorice dječaka i jedne djevojčice. Olovka piše ono što bi djeca željela, ali se ne usuđuju. Ponekad su to intimne ispovijesti, a drugi put zadaća u kojoj se pustilo mašti na volju. Uz to, priča ima i avanturistički element – pomoću čarobne olovke dječaci otkrivaju “zločin” i tako skidaju optužbu s nevinog. Treća je priča o dječaku Bodi kojeg zanimaju razne stvari i pojave u prirodi. Na dječji način Bodo si je razjasnio kako odlazi Sunce kada ga više ne vidimo te nam ispričao priču koju je sanjao otvorenih očiju. U ovoj priči Grigor Vitez potvrđuje svoju literarnu vrijednost ne insistirajući na jasnoj granici između realnog i irealnog, dajući veliku prednost dječjoj mašti u kojoj je sve moguće. Posebnost ove zbirke je što priče Grigora Viteza kao i njegova poezija, pokreću dječju maštu, jačaju im samopouzdanje te čine most između jave i sna. Zbog toga su i danas zanimljive za čitanje.